- Uspješna organizacija EYOWF-a otvorila bi nam pored olimpijade mladih i seinorsku olimpijadu i otvorila vrata i za veća takmičenja. Moja knjiga je po mišljenju stručnjaka trebala poslužiti kao priručnik za organizaciju EYOWF-a, sa svim smjernicama organizacije Igara. Trebalo je poslati pozitivnu sliku svijetu o BiH, što bi ovu zemlju i Sarajevo uvrstilo na svjetsku mapu zimskog turizma", nažalost, nije urađeno ništa, o samoj manifestaciji se nije govorilo dovoljno. Samo Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo su u svojim budžetima imali planirana sredstva za pripremne radnje koje su prilično složene i obimne, kada je riječ o organizaciji Igara. Ostali nivo i vlasti su se oglušili.
Odakle ideja za naziv knjige, koji je bio cilj promocije vaše knjige i kada je održana, g. Fazlagić ?
Nakon što sam dobio informaciju da su Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo dobili kandidaturu i organizaciju EYOWF-a, tražio sam temi za magistarski rad pod nazivom "Organizacija EYOFW-a 2017godine“. Već na prvi pogled to mi se učinili interesantnim, jer je bilo nešto što niko do sada nije radio. „Zakopao“ sam se doslovice i sav materijal vezan za organizaciju ZOI 84, kao i do sada organizirane Evropske olimpijske igre za mlade, te shvatio koliko Sarajevo i Istočno Sarajevo, odnosno država BiH može imati benefita od ove sportske manifestacije. Odmah nakon toga se rodila ideja i o knjizi koju sam poklonio Gradu Sarajevu u čast održavanja Igara i mog ličnog doprinosa događaju i državi. Promocija je održana 6. Feb 2014 u FIS-u u Sarajevu. Sport ujedinjuje ljude, te sam taj sportski događaj na kojem se i temelji knjiga očekivao kao najveći poslijeratni sportski projekt u BiH koji je trebao ujediniti cijelu BiH. "Domaćinstvo EYOWF-a je bio korak do olimpijade, kako je i naziv moje knjige. Zatim, to je projekt koji je trebao da oživi kulturnu i historijsku sredinu u BiH. Treće, to su igre mladih i, četvrto, ovo je privredni događaj. BiH bi napoko n u očima EU i prestala biti tamni vilajet zahvaćen ratnim vihorom. Promijenila bi se slika o nama. Još jedan od razloga što se odlučio na izdavanje knjige jeste porazna činjenica da čak 90 posto javnosti i ne zna o kako velikom i značajnom sportskom događaju bi se radilo.
Koliko bi uticao taj projekat kroz vašu knjigu na opće stanje sporta u zemlji? Sportski događaji, po pravilu, imaju izuzetnu promotivnu snagu. Osim promocije samog sporta i uspjeha i afirmacije učesnika, sportski događaji imaju veliki potencijal za povezivanje sporta i privrede u smislu reklamiranja proizvoda i usluga privrednih subjekata preko sportskih priredbi. Sport, generalno, ima najveću promotivnu snagu u marketinškom smislu, ali je često sportski uspjeh i prilika da se promovišu i gradovi, države i cijeli region na najbolji način. Na dalekim kontinentima našu državu mnogi prepoznaju preko uspjeha naših sportista, prije nego na neki drugi način. Promotivna uloga sporta je širom svijeta gotovo nemjerljiva. Sportisti su naši najbolji ambasadori u svijetu, zar to nije i više nego dovoljan razlog da se država pobrine i spotiste što više pomogne jer oni i političarima otvaraju sva vrata.
Ukazali ste i na finansije, infrastruktura, profitabilnu stranu kroz projekat i općenito sport, korist Grada Sarajevai Istočnog Sarajeva, odnosno država BiH kroz Igre?
Da, mora se shavtiti važnost sporta, ne samo kao fizičke aktivnosti već kao profitabilne grane od koje država itekako može imati koristi. Korist je trebala biti ogromna u svakom pogledu. Infrastruktura na olimpijskim planinama je trebala biti biti obnovljena i usavršena, hotelski kapaciteti popunjeni, izgrađena olimpijska sela, zarada od kotizacija po učesniku koje se naplaćuju na dnevnom nivou. Sjetimo se samo broja takmičara i popratnog personala 1984. godine, a sada je taj broj trebao biti puno veći. Potom, tu je trebala biti zarada od medijskog marketinga, odnosno promocija naše zemlje u Evropi i svijetu, potom najvažnija prateća grana, turizam.
Obzirom da ste od samog početka u svakoj pori projekta, koliko se učesnika očekivalo da će ove godine u Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo, koliko stranih gostiju i, akteditiranih novinara?
Broj učesnika je po svim navedenim disciplinama na EYOWF 2017. bio predviđa na 1.600, te 3.000 gostiju. Poređenja radi, Olimpijadu 1984. godine je pratilo 4.500 novinara. Po Vama, kolika je šteta zbog nastale situacije i nerealizacije projekta?
Imali smo ogromnu šansu da kroz projekat Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo postanu evropske metropole. Izgubili smo ukazanu nam šansu ali i čast. Upozoravao sam na sramotu da smo prva država u historiji organiziranja ovih Igara kojoj je bila dodijeljena kandidatura, a potom oduzeta. Strašno, to nam se i desilo!
Igre su prolongirane do 2019. godine, da li ima nade ovaj put, šta predlažete?
Opet upozozoravam na inertnost i nerad. Imamo dvije godine vremena za pripreme. Po planu EYOWF-a se već 2018.godine treba održati jedno veliko testno takmicenje. Znači hitno iskoristiti Olimpijadu mladih za obnovu infrastrukture jer sve sem utrke boba je dozvoljeno. U funkciju mozemo staviti i malu skakaonicu na Igmanu, i hitno raditi na ledenoj dvorani za kojom Sarajevo vapi.Novca ima samo ga treba iskoristiti i usmjeritu u pravom smjeru. Na svaki naš sakupljeni milion i prateci projekat evropski olimpijski komitet će odobriti još tri. Potrebno je još projekata i inicijalnih sredstva, te je krajnje vrijeme da se vlast i struka uključe u procese bilo koje vrste pa da krenemo, vrijeme nam opet curi.
Nema komentara:
Objavi komentar